 |
|
 |
|
|
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
O GRAFIČKOJ ZBIRCI NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U ZAGREBU
Djelatnost Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu seže u sam početak XVII. stoljeća, budući je ona osnovana zasigurno već godine 1607. Dolaskom prvih isusovaca u Zagreb osnovana je gimnazija, a prema propisima isusovačkoga reda svaka je morala imati vlastitu knjižnicu. U četiri stoljeća bogatoj povijesti ovaj je Panteon hrvatske knjige prikupljao i muzejsku građu, što je bio običaj
mnogih europskih knjižnica u doba prosvjetiteljstva. U Knjižnici su se tako nalazile dvije velike muzejske zbirke: Collectio nummorum i Collectio naturalium.
Odlukom Povjereništva za bogoštovlje i nastavu godine 1919. osnovana je Grafička zbirka kao dio Sveučilišne knjižnice. U osnivačkom su odboru bili predstavnici Povjereništva: dr. Janko Jelačić, dr. Petar Knoll, predstavnik prvostolnog Kaptola, kanonici Hugo Matković i Janko Barle, a u ime Sveučilišne knjižnice njezin ravnatelj dr. Velimir Deželić. Sveučilište je zastupao dr. Artur Schneider,
povjesničar umjetnosti, koji je ujedno bio i prvi voditelj Zbirke. Umjetnike su predstavljali slikari i grafičari: Ljubo Babić, Tomislav Krizman i Menci Clement Crnčić. Nakon osnivanja Grafičke zbirke u nju su se uvrstili i oni crteži i grafički listovi koji su se tijekom vremena našli u Knjižnici. Među njima svakako valja istaknutu 79 crteža poznatog austrijskog baroknog arhitekta Johanna Bernharda
Fischera von Erlacha, na kojima je prikazao poznate svjetske građevine svih razdoblja. Među grafikama uvrštenim u Zbirku iz fonda Knjižnice našli su se i velikani svjetske umjetnosti poput Rembrandta Harmenszoona van Rijna, Georga Grosza, Oskara Kokoschke i Kathe Kollwitz, kao i crteži slikara Ivana Zaschea, od kojih osobitu vrijednost imaju oni nastali za Haulikovu mapu litografija Jurjaves, kao i djela mnogih drugih umjetnika. Zbirka je posebno dobila na vrijednosti donacijama slikara Ljube Babića, Tomislava Krizmana, Milana Steinera, Branka Šenoe, Mencija Clementa Crnčića, kao i drugih poznatih hrvatskih umjetnika.
Šezdesetih godina XX. stoljeća fond Zbirke se proširuje na ilustrirane plakate, ex librise, razglednice, ovitke knjiga i grafičke mape, što ju s ukupnim fondom od preko dvjesto tisuća predmeta čini, ne samo najstarijom, nego i najvećom zbirkom te vrste u Hrvatskoj.
